Želim pomoći mladima da svoju budućnost pronađu u svom gradu

Novi list:

Andrej Briščik kandidat je Akcije mladih i Živog zida za gradonačelnika Rijeke na svibanjskim lokalnim izborima. U razgovoru za Novi list objašnjava što ga je motiviralo za kandidaturu, kakve planove ima kako bi mlade ljude zadržao u Rijeci, ali i zašto smatra da je sazrelo vrijeme da nakon desetljeća i pol dođe do promjene na čelnoj poziciju u gradu.

– U Akciji mladih sam od 2005. godine, a prije toga sam bio društveno aktivan u više udruga. Tako sam se upoznao s raznim problemima koji muče građane ovoga grada. Akcija mladih imala je kampanju protiv rafinerije na Mlaci.

U početku sam bio sumnjičav, mislio sam da je riječ samo o još jednoj političkoj stranci. Međutim, pokazalo se da su ondje okupljeni pravi ljudi, koji se ne ponašaju kao obični hrvatski političari. Ne paze što govore, već se trude pomoći ljudima.

Sudjelovao sam u njihovim kampanjama za lokalne i parlamentarne izbore. Postao sam gradski vijećnik i u Gradskom vijeću Rijeke radio sam protekle četiri godine. Kolege su me izabrali kao kandidata za gradonačelnika. Dosta nam je virtualnih gradskih projekata od kojih nikad neće biti ništa, megalomanije zbog koje je dosad samo na pripremu propalih projekata bačeno 200 milijuna kuna.

Razvijaju se planovi za ogromnu luksuznu stanogradnju na Delti, sve je opet ostalo samo na maketama i 3D prikazima, a ljudi ne mogu upisati djecu u vrtić. Vrijednosti nisu dobro postavljene i to želimo mijenjati na bolje.

Za kakva ste se pitanja zalagali u dosadašnjem političkom djelovanju?

– Prvenstveno sam usmjeren na mlade i pronalazak rješenja da mladi ovdje mogu pronaći posao, krov nad glavom, zasnovati svoju obitelj i školovati djecu, od vrtića pa sve do fakulteta. Mladi zbog društvenih i ekonomskih okolnosti odlaze u inozemstvo trbuhom za kruhom. Iz mog društva iz zgrade u kojoj živim, od nas desetak, njih pet otišlo je u inozemstvo, što u Irsku, što u Njemačku. Desetak tisuća mladih posljednjih je godina napustilo Rijeku.

Nakuplja se nezadovoljstvo i zato nam je želja pomoći mladima da svoju budućnost mogu pronaći u svome gradu. Motiv mi je potaknuti i druge da se pokušaju izboriti za svoju budućnost. Mladi su malo i inertni, slabo izlaze na izbore, jer smatraju da se stvari ne mogu promijeniti. Mogu se promijeniti, što govori i primjer nas okupljenih u Akciji mladih.

Djelujemo u riječkom Gradskom vijeću i županijskoj Skupštini. Ako se potrudiš i zapneš oko svojih prijedloga, oni se na koncu ipak prihvaćaju. Stvari se mogu promijeniti, samo treba biti uporan, a mi smo uporni. Situacija po tom pitanju, po osobnom iskustvu i iskustvu kolega ipak je bolja u županijskoj Skupštini, nego u Gradskom vijeću, gdje je novom vijećniku situacija i malo deprimirajuća i demotivirajuća.

Vladajući teško, gotovo je nemoguće da prihvate tuđe prijedloge, ma koliko bili dobri i konstruktivni. S druge strane većina vijećnika aktivna je samo na aktualnom satu, kasnije ništa ne predlažu. Pokušavali smo u Vijeću djelovati drugačije.
Možete li navesti primjere djelovanja Akcije mladih nakon kojih je došlo do promjene na bolje?

– Već nakon akcije protiv rafinerije na Mlaci dogodile su se pozitivne promjene. Naravno, ne možemo reći da smo baš mi zaslužni što se rafinerija iselila iz srca grada, ali i naše aktivnosti tome su zasigurno pomogle.

Naša peticija privukla je velik broj potpisa, a drugo javno djelovanje, od press konferencija do okruglih stolova i niza drugih akcija pomoglo je da se ovo pitanje nametne u javnosti kao bitno. U ovom mandatu u Gradskom vijeću angažirali smo se oko raskida ugovora s koncesionarom plaže na Kantridi, koji nije poštovao uvjete i na koncu se taj ugovor i raskinuo. Inzistirali smo da se radi u okvirima ugovora.

Dosta smo se zalagali za parkove u centru grada, potaknuli i građane da se uključe, koji su na koncu i sami počeli zapitkivati gradsku upravu da se urede igrališta i parkovi. Tako je uređeno košarkaško igralište na Delti.

Gradnja novih vrtića

Najavili ste pozitivan predizborni program, kažete da se trudite ponuditi konkretna rješenja. Jedno od njih je izgradnja vrtića i jednaki uvjeti za predškolski odgoj za svu djecu. Kako to namjeravate postići?

– Velik broj djece i dalje ostaje neupisan u vrtiće, iako se posljednjih godina krenulo s izgradnjom novih vrtića. No, mnogi ljudi i odustaju od toga da pokušaju upisati dijete u vrtić. Jedan od razloga je da oba roditelja moraju biti zaposlena, a nerijetko ili majka ili otac ne rade. Onda upadaju u začarani krug, jer teško mogu naći posao, ako se moraju brinuti za dijete.

Potrebno je izgraditi nove vrtiće, a dobro rješenje su montažni objekti, koji se mogu koristiti za vrtić dokle god za to postoji potreba. Kasnije se mogu preseliti na drugu lokaciju ili prenamijeniti, recimo u osnovnu školu.

Takva rješenja su uobičajena u drugim europskim zemljama, a ovo je jeftin i dobar način za poboljšati situaciju po pitanju predškolskog odgoja. Slično se sad počeo graditi vrtić Morčić. Ako želimo zadržati mlade obitelji u Rijeci moramo im omogućiti da mogu normalno živjeti i funkcionirati. Svakome treba osigurati mjesto u vrtiću pod jednakim uvjetima. Ako već nema mjesta u javnim vrtićima, jednako bi trebalo subvencionirati i djecu koja polaze privatni vrtić, što sad nije slučaj.

Kakva rješenja nudite da mlade obitelji mogu doći do posla, a kasnije i stana po povoljnim uvjetima?

– Raznim mjerama pokušat ćemo zaustaviti odlazak mladih iz Rijeke zato što tu nemaju posla. Otišlo je deset posto stanovništva, jer ljudima na kraju mjeseca ne ostane ništa za život. Grad odvaja samo 200.000 kuna za razvoj poduzetništva, a istodobno oni koji imaju poslovne ideje ne nailaze ni na kakav servis ili pomoć kod lokalne administracije, što treba u potpunosti promijeniti.

Administracija treba biti poduzetnicima na usluzi, pomoći im kod pokretanja posla, osloboditi ih određenih davanja pa čak i najamnine na određeno vrijeme, uvesti odgodu plaćanja i povlaštene tarife za one koji otvaraju nova radna mjesta.

Ima toliko praznih prostora koje treba ponuditi za razvoj poslova i industrije. Mladi ako i dođu do posla, ne mogu doći do stana po povoljnim uvjetima. I na gradskim listama za POS stanove, oni stariji imaju više bodova od mladih i time su u prednosti. Nema posebne poticajne stanogradnje za mlade obitelji i u to ćemo usmjeriti svoju energiju. Grad bi tu trebao biti moderator, gradonačelnik bi trebao razgovarati sa svima i zauzimati se za grad, a ne slati razglednice.

Najavljujete projekt Riječke rivijere. O čemu se tu radi?

– Rijeka je grad na moru, ali bez mora. Živimo na moru, ali pravi izlaz na more baš i nemamo. Imamo potpuno neiskorišten potencijal od Preluka do Kantride, gdje treba napraviti Riječku rivijeru, omogućiti investitorima gradnju hotela i ugostiteljskih objekata. Ima prostora i za šetnice i za lijepe plaže i za hotele i za marine.

Samo trebamo nastaviti opatijski niz. Češki investitori namjeravaju razviti hotelski resort na Costabelli i to bi se isto uklopilo u projekt Riječke rivijere. Grad smo na strateškoj poziciji, a nemamo riješenu željezničku vezu. Najavljuje se zapadni izlaz iz grada, što treba riješiti, ali treba poboljšati i vezu s kvarnerskim otocima, otvoriti dvije do tri dodatne trajektne i katamaranske linije.
Jedina smo oporba

Dosadašnji gradonačelnik traži još jedan uzastopni mandat. Oko sebe okuplja sve više stranaka. Ostali ste jedna od rijetkih riječkih oporbenih stranaka. Kako gledate na ovu situaciju?

– Upozoravali smo nakon Obersnelove prve četiri godine da se ništa ne miče s mrtve točke. Svake četiri godine ponovo obećava nerealizirane projekte. Očito ne radi dobro. Govori da još uvijek ima strasti za gradonačelnički posao, ali ako u 12 godina ništa konkretno nije promijenio, što očekivati od njega?

Treba raditi na tome da grad postane ugodno mjesto za život. Osvaja mandate tako da za njega glasa 15 posto glasača, zbog malog izlaska na izbore. Osamdeset tisuća ljudi je nezadovoljno ovakvom vlašću. Ono što mi primjećujemo po reakcijama ljudi jest da smo došli do kritične točke. Ljudi sve više shvaćaju da se stanje treba promijeniti i da ovako dalje više ne može. Previše su čekali da vladajući nešto naprave. Mislim da će ovog puta izlaznost ipak biti veća.

Ostali smo praktički jedina oporba. HNS je dosad sa SDP-om bio u dogovoru i teško da mogu biti prava oporba. HDZ je nekonkretan, jedino što oni vole raditi jest svađati se s Obersnelom oko Galeba ili riječkog kazališta, o crvenima i crnima, a rješenja za probleme nemaju.

Mlade treba organizirati

Kako namjeravate razvijati kulturu mladih?

– Rijeka je prepoznat kao grad rocka i alternative, ali situacija ipak nije toliko blistava, koliko se prikazuje. Palach više ne radi, nego što radi. Mlade je potrebno organizirati, dati im prostor za djelovanje, mentore koji će ih potaknuti i pomoć, što već godinama uspješno radimo u Klubu mladih. Imamo razvijen projekt Centra mladih Rijeka, koji stoji neiskorišten. Bio je u više navrata pokazan gradonačelniku, ali odgovor je nema se novaca. Smatramo da novaca ima, jer centar ne traži neke velike iznose, a ljudi se za ovakve ciljeve rado i volontiraju.

Na izbore u Rijeci izlazite sa Živim zidom, čime nastavljate suradnju s parlamentarnih izbora, koja je rezultirala jednim saborskim mandatom Marina Škibole iz Živog zida. Kakva su sada vaša očekivanja?

– Postigli smo respektabilan rezultat na parlamentarnim izborima i vjerujemo da će se to uspješno preslikati i na lokalne izbore. Godinama djelujemo na lokalnoj razini. Ljudima smo već poznati, povećavamo broj vijećnika. Pokazuje se da nešto radimo dobro, da se zalažemo za prave stvari i želimo riješiti ključne probleme.

Na tome smo se našli sa Živim zidom i očekujemo povećanje broja mandata u Gradskom vijeću. Oporbe nema i mi predstavljamo jedinu pravu alternativu ovakvoj vlasti, koje je ljudima već stvarno dosta. Očekujemo pet do sedam vijećnika u riječkom Gradskom vijeću.

Da smo spremni i na vođenje lokalnih samouprava pokazali smo u Lovranu, koji protekle četiri godine uspješno vodi naš načelnik Alan Sanković. Naslijedili smo općinu s tri milijuna kuna minusa na računu i 2.000 kuna raspoloživog novca, tako da je laptop načelniku kupljen iz sredstava stranke. Zaduženje je bilo na gornjoj granici.

Načelnik si je smanjio plaću, zatvorio nepovoljne kredite i nastavio ulaganje u javne objekte. Uspjeli smo povući 3 milijuna kuna iz EU fondova za vodovod. Proračun za 2013. bio je planiran na razini od 23 milijuna kuna, a ove je godine planiran na 42 milijuna kuna. Na računu je raspoloživo osam milijuna kuna. Vratio se veći dio kredita, a dugotrajna imovina općine povećana je za četiri milijuna kuna. Isto možemo postići i u Rijeci, daju li nam građani priliku.